Zadnji se puta to dogodilo davne 1783. godine, prema svjedočenjima dalmatinskih svećenika u ljetopisima.
Pred više od dvije stotine godina Hrvatsku su poharale posljedice erupcije islandskog vulkana Laki, a dokazi o tome nalaze se u ljetopisima dalmatinskih svećenika, koji su svjedočili teškim posljedicama prirodne katastrofe.
Naime, na Dušnu nedjelju 9. lipnja 1783. godine islandski vulkan Laki je, prema riječima lokalnog župnika Jona Steingrimmsona, u devet sati ujutro počeo rigati lavu. Iznad cijelog otoka podigao se ogroman oblak, a katastrofu su nagovijestili sumporni plinovi, preko 200 milijuna tona.
Uz to, iz vulkana se izlila druga najveća količina bazaltne lave u poznato doba, gotovo 15 milijuna kubičnih metara. Sumporni su plinovi u reakciji s atmosferom zatrovali neposrednu okolinu vulkana, da bi se pretvorili u aerosole i izazvali plavičastu maglu diljem Europe.
No, najgore su prošli usjevi, koji su od Islanda do Dalmacije propali, uzrokovavši veliku glad i smrt preko 20 tisuća ljudi u Dalmaciji.
Možda i najbolji opis posljedica erupcije zapisao je lirski nastrojeni franjevac iz Donjeg Muća Frane Radman:
Paka pade straovita tmina
Svrhu zemlje, mora i planina.
Od po lipnja do polak rujna
I ta bič sta tri miseca puna.
Niti sljedeća godina u Dalmaciji nije bila bitno rodnija ni bolja, a situacija se popravila tek 1785. Kako i ovaj golemi oblak s Islanda nosi veliku količinu štetnih plinova i sitnih komadića stakla u sebi, nadajmo se da spuštanje neće donijeti jednaku pošast kao i prije 217 godina.