Lidice – simbol nacističke okrutnosti, ali i poraza

Svi muški stanovnici Lidica, stariji od 15 godina, njih 173, strijeljani su 10. lipnja, a 26 žena i muškaraca koji tog dana nisu bili u mjestu strijeljani su kasnije u Pragu. Žene, njih 184, deportirane su u koncentracijski logor Ravensbrück, gdje ih je 53 umrlo. Većina djece deportirana je u logor Chelmno u Poljskoj gdje ih je 82 ubijeno ispušnim plinovima.

Lidice01U nedjelju se navršilo 70 godina od tragedije Lidica, sela 16 kilometara sjeverozapadno od Praga koje je do temelja uništeno u nacističkoj osveti 10. lipnja 1942. nakon što je od posljedica atentata koji su izvršili čehoslovački komandosi preminuo protektor Protektorata Češke i Moravske Reinhard Heydrich.

Od tada do danas Lidice su ostale simbol brutalnosti i okrutnosti nacističkog režima koji je s lica zemlje uz ostale htio zbrisati češki i sve druge slavenske narode, no istovremeno Lidice su simbol pobjede ideje slobode koju niti nadmoćniji protivnik ne može slomiti. Iako je Hitler htio Lidice zbrisati s lica zemlje i iz povijesnog pamćenja kako bi Česima pokazao što ih čeka ne pokore li se njegovoj zločinačkoj ideologiji, dogodilo se upravo suprotno – Lidice su nakon 1945. obnovljene i postale su poznate u cijelom svijetu. U čast tog tragičnog sela imenovane su brojne ulice, trgovi i gradske četvrti, a ime Lidice nose i neka mjesta pa Lidice nalazimo u Ilinoisu i Brazilu, dok u Meksiku postoji mjesto San Jerónimo-Lídice, u Venezueli Barrio Lídice, a u Panami Lídice de Capira. Na Kubi je Lidice postalo čak i žensko ime.

Priča o Lidicama neodvojivo je međutim vezana uz atentat na Heydricha, jednog od najviše rangiranih nacističkih glavešina, kojeg je Hitler u rujnu 1941. poslao u Prag kako bi poboljšao industrijsku proizvodnju koja je Trećem Reichu bila važna zbog rata. Heydrich je uveo i neka poboljšanja – povećani su prihodi i porcije hrane, suzbijeno je crno tržište, no istovremeno žestoko se progonilo one koji su bili povezani s pokretom otpora. U tim okolnostima, čehoslovačka vlada u progonstvu u Londonu u listopadu 1941. donosi odluku o poduzimanju atentata na Heydricha. Pripreme su se, uz punu podršku britanske Službe za specijalne operacije odvijale u potpunoj tajnosti. Među brojnim čehoslovačkim komandosima-dobrovoljcima izabrani su Jozef Gabčík i Jan Kubiš, koji su se 29. prosinca 1941. zrakoplovom potajno prebacili u Češku, povezali s ljudima iz pokreta otpora na terenu i započeli pripremu atentata. Odlučili su postaviti zasjedu na putu kojim se Heydrichov mercedes svakodnevno kretao od njegove rezidencije prema Praškom dvorcu. Atentat je izvršen 27. svibnja 1942. – Gabčík je iskočio na cestu ispred Heydrichova vozila držeći strojnicu i povukao obarač, no strojnica je zatajila.

Reinhard HeydrichU tom trenutku Kubiš je prema automobilu bacio protuoklopnu granatu koja je teško ranila Heydricha. Atentatori su pobjegli, a Heydrich je prebačen u bolnicu gdje je 4. lipnja umro. Hitler je u bijesu naredio pogubljenje 10.000 Čeha, no kad su ga suradnici uvjerili da bi se to loše odrazilo na češku produktivnost odlučeno je da se za odmazdu potpuno uništi selo Lidice za koje se neosnovano sumnjalo da je bilo u vezi s atentatorima. U kasnim večernjim satima 9. lipnja 1942. usnulo mjesto su opkolile snage SS-a i njemačke policije i blokirale sve izlaze. Poslije ponoći, u ranim jutarnjim satima 10. lipnja 1942. počelo je izvođenje stanovnika iz njihovih domova. Svi muški stanovnici stariji od 15 godina, njih 173, strijeljani su istog dana, a 26 žena i muškaraca koji tog dana nisu bili u mjestu strijeljani su kasnije u Pragu. Žene, njih 184, deportirane su u koncentracijski logor Ravensbrück, gdje ih je 53 umrlo. Većina djece deportirana je u logor Chelmno u Poljskoj gdje ih je 82 ubijeno ispušnim plinovima u posebno prerađenim kamionima. Manji broj djece poslan je u Njemačku na preodgoj. Mjesto je spaljeno, kuće, škola i mala crkva razoreni eksplozivom, selo je doslovno sravnjeno sa zemljom i zbrisano sa zemljopisne karte. Groblje je preorano, ribnjak je zatrpan, a potoku je na više mjesta promijenjen tok. Od 503 stanovnika Lidica rat je preživjelo 143 žene i 17 djece. Gestapo i SS ubili su svakog na koga su posumnjali da je na bilo koji način povezan s pokretom otpora ili atentatom, ukupno oko 1500 ljudi u cijeloj Češkoj. Oko tri tisuće čeških Židova deportirano je iz geta u Terezínu u koncentracijski logor Auschwitz i ubijeno. Sličnu sudbinu je 24. lipnja 1942., doživio i zaselak Ležáky, gdje je navodno otkrivena radio-stanica snaga otpora. Odrasli, njih 33, prevezeni su u Pardubice i iste večeri strijeljani, 11 djece je poslano u logor gdje su ubijeni plinom, a dvoje djece u Njemačku na preodgoj, odakle su se poslije rata vratila. Selo je spaljeno.

Budući da represija, masovne likvidacije i deportacije nisu dale rezultata potjeri za izvršiteljima atentata, raspisana je nagrada od milijun Reichsmaraka onome tko dostavi informacije o njihovim pomagačima i mjestu njihovog skrivanja. Jedan od ranije ubačenih padobranaca, Karel Čurda, prokazao je imena ljudi iz otpora koje je poznavao, ne samo u Pragu nego i u drugim mjestima. Uslijedio je val racija, mučenja i smaknuća i Gestapo je saznao da se komandosi skrivaju u kripti pravoslavne crkve sv. Ćirila i Metoda u Pragu. U zoru 18. lipnja crkva je opkoljena jakim njemačkim snagama s oko 800 vojnika i dolazi do žestokog okršaja. Gabčik i Kubiš, ne želeći se predati živi, počinili su samoubojstvo, a pravoslavni vladika Gorazd uhićen je i strijeljan.

Lidice02Heydrichovim ubojstvom porastao je ugled čehoslovačkoj vladi u egzilu, kao i čehoslovačkom pokretu otpora. Heydrich je bio jedini visokopozicionirani nacistički vođa ubijen u atentatu tijekom Drugog svjetskog rata i to u periodu najveće Njemačke moći i uspjeha na svim frontovima. Nacistima je to bio znak da se više nigdje ne mogu osjećati sigurno. Uspjeh akcije i odmazda i teror nad nedužnim stanovništvom učinile su da Velika Britanija i Francuska ponište sramotni Minhenski sporazum te je odlučeno da se po završetku rata Sudeti vrate Čehoslovačkoj. U Lidicama je podignut spomenik strijeljanim stanovnicima i spomenik djeci Lidica, dok su 300 metara od ranije lokacije sagrađene Nove Lidice. Ležáky nikad nisu obnovljeni, a na njihovom mjestu postavljena su spomen obilježja. Od 1972. u Lidicama se svake godine održava međunarodna izložba dječjeg likovnog stvaralaštva na kojoj redovito uspješno sudjeluju i djeca iz hrvatskih škola, te mladi fotografi iz Hrvatskog fotosaveza.

Izvor: www.vjesnik.hr