Prvi dio knjige “Povijest grada Zagreba”, historiografskog djela koje će u dvije knjige u potpunosti obuhvatiti zagrebačku povijest od prethistorije kad na tom području niču prva naselja do početaka 21. stoljeća, predstavljena je danas u Staroj gradskoj vijećnici.
Ta prva cjelovita historiografska sinteza, u izdanju Novog libera, kroz prvu knjigu prikazuje nastajanje i razvoj grada od početaka do 1918., a kroz drugu, koja će izaći na proljeće, 20. i početke 21. stoljeća. Autori su znanstvenici sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Hrvatskog instituta za povijest i Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, a glavni urednik Ivo Goldstein.
Prva knjiga obuhvaća više od 400 stranica i 320 ilustracija, a donosi društvene i političke događaje te promjene u gradu Zagrebu, konstituciju i djelovanje gradske uprave, urbanistički i komunalni razvoj, stanje zdravstva, prosvjete i kulture, ali i nevolje koje su dugo pogađale grad (epidemije, požari, potresi) te svakodnevni život Zagrepčana.
Povijest grada Zagreba napisana je senzibilitetom nove generacije povjesničara koji su, uz povijesni kontekst, progovorili o različitim socijalnim problemima, od siromaštva, preko zdravstva i ekonomije do prostitucije, a o čemu starija historiografija nije govorila, rekao je Goldstein.
Objasnio je kako prvi dio knjige obuhvaća puno veće vremensko razdoblje, s obzirom da je zagreb 1910. godine imao 74 tisuće stanovnika, a danas ima čak deset puta više, pa je bilo logično da se proteklih stotinu godina obradi u zasebnoj knjizi.
Zahvalivši autorima u ime pet generacija svoje obitelji koja je živjela u Zagrebu na knjizi “kakvu dosad nismo imali”, akademik Vladimir Stipetić ocijenio je kako je grad rastao zahvaljujući dolasku poslovnih ljudi za koje je bio kao magnet, odnosno poslovnom duhu koji je gradu dao prosperitet.
“Povijest grada Zagreba” iznimno je poticajna, ne samo za stručnjake, nego i za svakog građanina, ona ukazuje na čimbenike koji su ubrzavali gospodarski razvoj, ali i one koji su ga ometali, a pouka takvog pregleda korisna je i u današnje vrijeme, istaknuo je Stipetić.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je kako gotovo nema područja koje ta “enciklopedija i povijesni vodič glavnoga grada”, nije obradila kroz sliku ili riječ. Proglasivši ediciju “Zagrepčankom godine”, Bandić je izrazio želju da će ona pronaći svoje mjesto u svakoj zagrebačkoj obitelji i zagrebačkim institucijama.
U opuštenijem tonu o knjizi su govorili književnik Zvonimir Milčec, koji je podsjetio na neke od najzanimljivijih zagrebačkih gradonačelnika kroz povijest, te predsjednik Kluba Zagrepčana Silvije Degen, koji je istaknuo kako se Zagrepčaninom “ne postaje rođenjem, nego radom, poštenjem i ponašanjem”. Zagrepčani su dobri ljudi, a ne urbani rasisti, naglasio je Degen, komentirajući pojedine optužbe o ksenofobiji građana glavnoga grada prema pridošlicama.