– To nije obični fosil. To nije čimpanza, ali nije ni čovjek. Ardi nam pokazuje što smo nekad bili – izjavio je Tim White, slavni paleontolog sa Sveučilišta Berkeley i voditelj višegodišnjeg istraživanja koje je u obliku 11 članaka objavljeno u novom broju časopisa Science.
Čovjek i čimpanza potječu od zajedničkog pretka, a do razdvajanja dviju vrsta došlo je prije oko šest milijuna godina. Kada su paleontolozi 1992. godine u pustinji, 230 kilometara od Adis Abebe, našli kutnjak hominida, naslutili su da bi ih taj arhaični zub mogao dovesti do nove vrste, jedne od “karika koje nedostaju” u našem evolucijskom putu.
Tijekom iduće dvije godine znanstvenici su otkrili ostatke kostura, lubanje, zdjelice, ruku i stopala 37 pripadnika nove vrste hominida nazvane Ardipithecus ramidus. Najbolje očuvani bili su ostaci ženskog kostura, koju su prozvali Ardi.
Istraživanja su pokazala da je Ardi bila visoka 1,2 metra, a teška oko 50 kilograma. Hodala je na dvije noge, ali se vješto penjala po drveću.
– Ardi je pola života provela na drveću, gdje je je imala skrovište i povremeno se hranila. No, kada je boravila na tlu, hodala je uspravno, gotovo kako mi hodamo – izjavio je BBC-u dr. Owen Lovejoy, jedan od 47 članova istraživačkog tima. Analiza Ardinih zuba pokazala je da je uglavnom jela smokve i ostalo voće, zatim lišće i male sisavce.