Prvi poglavar Katoličke crkve koji je pohodio hrvatske zemlje bio je papa Aleksandar III., koji se zbog nevremena na putu od Rima do Venecije zaustavio na Palagruži i Visu, a 13. ožujka 1177., kako je zabilježio kroničar Boson, inače kardinal iz Aleksandrove pratnje, posjetio je i Zadar, dok je papa Siksto V. bio hrvatskog podrijetla iz Boke kotorske.
Izvješće kardinala Bosona iz papine pratnje preveo je zadarski prevoditelj don Ante Strgačića koje glasi: “A odatle (tj. s Visa, 11 galija), ploveći mimo ostalih dalmatinskih otoka, prije nego je sunce granulo, zajedno s braćom … (nabraja imena) dovezoše ga zdrava i vesela u grad Zadar, koji se nalazi na rubu ugarskog kraljevstva.
A kako dotada nije taj grad posjetio nijedan papa, s dolaska papina nasta u gradu veliko veselje i neopisiva radost u kleru i puku, i svi su blagoslivljali Gospoda, koji se u naše dane udostojao pohoditi Zadar preko Aleksandra svoga sluge i nasljednika sv. Petra.
I tako, pošto mu je po rimskom običaju pripremljen bijeli konj, povedoše ga u povorci gradom uz pjevanje bezbrojnih lauda i kantika, koje su gromko odjekivale u njihovu hrvatskom jezku, do u glavnu crkvu sv. Stošije, u kojoj počiva uz počasti pohranjena ona djevica i mučenica.
Poslije četiri dana boravka u Zadru iziđe iz grada, te ploveći sretno uz hrvatske otoke i malene primorske gradove Istre, uz pomoć Gospodnju, veseo stiže u samostan sv. Nikole u Rialtu (u Mletcima).”
Papa je poslije Zadra svratio i na otok Rab, gdje je posvetio stolnu crkvu sv. Marije te se duž istarske obale uputio prema Veneciji ususret caru Fridriku I. Barbarossi.
Za razliku od pape Aleksandra III., koji je posjetio hrvatske zemlje, papa Siksto V. je bio hrvatskoga podrijetla, čiji su roditelji kao izbjeglice došli u Italiju iz zaleđa Boke kotorske.
Papa Siksto V. pravim imenom Felice Peretti di Montalto rođen je u mjestu Grotamaru kod Ancone 13. prosinca 1521., a umro u Rimu 27. kolovoza 1590. Bio je papa od 1585. do 1590., a povijest ga pamti kao velikog državnika i graditelja. Preustrojio je Rimsku kuriju te odredio precizan broj od 70 kardinala, a crkvene poslove i upravu Crkvenom Državom povjerio je posebnim kongregacijama. Utemeljio je Vatikansku tiskaru i osobno radio na izdanju Vulgate, koju je 1590. proglasio kao službenu katoličku Bibliju. Neki povijesničari ističu kako je 1588. ekskomunicirao englesku kraljicu Elizabetu I. iz Katoličke crkve.
Akademik Andrija Mutnjaković u svojoj knjizi “Arhitektonika pape Siksta V.” obrazlaže kako je papa Siksto V. htio izgraditi Rim kao metropolu svijeta te da je u svom pontifikatu obnovio oko 120 crkava i izgradio hrvatsku crkvu sv. Jeronima i kaptol pokraj nje.
Mutnjaković smatra kako je papa Siksto V. tvorac identiteta novovjekovnoga grada te napominje kako se nadahnjivao djelima hrvatskih intelektualaca Franje Petrića, Luciana Vranjanina Laurane i Šibenčanina Bonifacija Natale.
Akademik Ivan Golob pak napominje kako se u sudskim dokumentima nalazi i izjava o tomu da je otac pape Siksta V. bio Hrvat, koji je došao s onu stranu Jadrana.