Za razliku od demokratski izabranih državnika koji ovise o volji birača i ustavnim ograničenjima, nasljedni vladari i razni diktatori, ako ih zdravlje posluži, mogu vladati jako dugo.
Britanska kraljica Elizabeta Druga (85) u ponedjeljak je obilježila 60. obljetnicu svoga vladanja. Na dan kada je umro njezin otac, britanski kralj i bivši indijski car Đuro VI. (onaj mucavi iz filma Kraljev govor, izvrsno ga glumi Colin Firth), prije 60 godina, čak su i Sovjeti u Istočnom Berlinu spustili zastave na pola koplja, a mladu vojvotkinju od Edinburgha, prjestolonasljednicu Elizabetu ta vijest zatekla je tijekom posjeta tadašnjoj britanskoj koloniji Keniji. U idiličnom apartmanu na drvetu, usred Nacionalnog parka Aberdare. U skladu sa starom rojalističkom devizom: Kralj je umro, živjela kraljica!, Elizabeta je odmah otputovala u London i, sa 25 godina života, postala britanskom vladaricom.
Vladarsko ime naslijedila je od svoje slavne prethodnice, kraljice Elizabete Prve, kćeri nestašnog Henrika Osmog, koja je vladala 44 godine. No ne i gene, jer je davno prošlo vrijeme kada su Tudori vladali Engleskom. Dugovječnost je naslijedila je od svoje šukunbake, kraljice Viktorije, iz njemačke dinastije Sachsen-Coburg und Gotha, koja je 1917., zbog političkih razloga, ime promijenila u Windsor. Viktorija je vladala toliko dugo, od 1937. do 1901. (više od 63 godine!), da je cijelo jedno povijesno razdoblje po njoj dobilo ime (viktorijanska era).
Sadašnja britanska kraljica ipak nije najdugovječniji vladar na svijetu, od nje je na prijestolju duže jedino još tajlandski monarh, Bhumibol Adulyadej, kralj Rama IX. Tijekom njezine šezdesetgodišnje vladavine, Velika Britanija je promijenila 11 predsjednika vlada. Sadašnji britanski premijer, David Cameron je 12. predsjednik vlade od kada je ona na prijestolju. Najstariji premijer, Winston Churchill rođen je 1874., a najmlađi, Cameron, na svijet je došao tek 14 godina nakon što je ona sjela na britansko prijestolje.
VLADARICA U 16 DRŽAVA, TROSTRUKI VOJVODA I LORD
Elizabeta Druga nije samo vladarica Velika Britanije te čelnica Commonwealtha, ona je formalni državni poglavar i cijelog niza bivših britanskih kolonija, danas neovisnih država, razasutih diljem globusa: Kanade, Novog Zelanda, Jamajke, Barbadosa, Bahama, Grenade, Papue Nove Gvineje, Solomonskog Otočja, Tuvalua, Svete Lucije, Svetog Vincenta i Grenadinija, Belizea, Antigue i Barbude te Svetog Kristofora i Nevisa. Na Kanalskim otocima, Guernseyju i Jerseyju, te otoku Man, koji imaju poseban status u sklopu Ujedinjenog Kraljevstva, ona nosi naslov vojvode od Normandije, odnosno Lord of Mann, a obnaša dužnost i vojvode od Lancastera (u sva tri slučaja zadržani su muški naslovi!). Osim toga, ona je i titularni vrhovni poglavar Anglikanske crkve. No ustavna uloga britanske kraljice kao ustavnog monarha prilično je skučena, hrvatskim političkim rječnikom, ona predstavlja “fikus”. Ipak, između 70 i 80 posto Britanaca želi opstanak monarhije.
BIJELA ČAPLJA
Među neobičnijim titulama koje nosi kraljica Elizabeta Druga su i “majka svih naroda” (Britanska Kolumbija, Kanada), “admiral Elizabeth” (Nebraska, SAD), “glavni poglavica Fidžija” (Fidži) i “bijela čaplja” (Novi Zeland). Britanska kraljica je i vrhovni poglavar britanske vojske. Do prošle godine obnašala je dužnost lorda visokog admirala.