Na Zemlji od 31. listopada ima sedam milijardi stanovnika, a kako UN ovaj put nije odlučio službeno proglasiti tko je simbolični sedammilijarditi stanovnik, nekoliko se država u ponedjeljak požurilo proglasiti da je on rođen baš na njihovom teritoriju.
UN je prije 12 godina za šestmilijarditog stanovnika izabrao malog Sarajliju Adnana Nevića. Petmilijarditi Zemljanin bio je Matej Gašpar, rođen u Zagrebu 1987. godine. UN je, međutim, ovoga puta odlučio da neće proglasiti »pobjednika«, što je otvorilo put da pojedine države same simbolično proslave rođenje sedammilijarditog stanovnika.
Azija, kontinent na kojemu žive dvije trećine svjetskog stanovništva, prva je obilježila činjenicu da je Zemlja 31. listopada dobila sedammilijarditog stanovnika. Dvije minute poslije ponoći na Filipinima, jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta, rođena je Danica May Camacho, koja je izabrana simbolom toga događaja. Pri porodu je težila 2,5 kilograma, a njezinim roditeljima Florante Camacho i Camille Daluri čestitali su dužnosnici UN-a. Camille je djevojčicu rodila u bolnici Josea Fabelle u Manili. Od UN-ovih dužnosnika dobila je stipendiju za obrazovanje, a njezini roditelji novac kako bi mogli otvoriti vlastiti dućan.
Nakon što je UN proglasio da će Zemlja 31. listopada dosegnuti sedam milijarda stanovnika, stručnjaci su objavili predviđanja da će se snažan demografski rast nastaviti i zaoštravati ionako goleme izazove u svijetu, od proizvodnje hrane za sve, »starenja« stanovništva u nekim zemljama do opasne rodne neravnoteže u drugima.
Zemlji je velik teret već i sedam milijarda ljudi, a pritisak će postati neizdrživ kada na njoj bude devet milijarda ljudi 2050., kažu analitičari i upozoravaju da samo revolucija u korištenju energije, vode i zemlje može spriječiti katastrofu.
Broj stanovnika mogao bi se nakon toga stabilizirati na devet ili deset, po nekima i na čak 15 milijarda ljudi, i ovisit će o napretku u zemljama u razvoju koje danas imaju snažan demografski rast.
Rast broja stanovnika planeta ugrozio je izvore, bilo da je riječ o pitkoj vodi, obradivu tlu, moru ili šumi. Slikovito, ako bi se rast nastavio ovakvim ritmom do 2030., trebalo bi osigurati drugi planet koji bi zadovoljio ljudske potrebe za hranom, vodom, energijom i skladištenjem otpada s našeg planeta, objavila je ekološka mreža Global Footprint Network (GFN).
»Sedam milijarda ljudi treba hranu, treba energiju, zaposlenja, obrazovanje, pravo na slobodu, pravo na slobodu govora, na mogućnost odgoja djece u miru i sigurnosti«, rekao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon prošli tjedan.
Neki stručnjaci drže da je za takvu stragegiju ključna kontrola rađanja, čemu se oštro protive Katolička crkva i neke druge vjeroispovijesti. Ekonomisti pak drže da je bitno smanjiti siromaštvo i omogućiti obrazovanje, napose školovanje žena. Unatoč brojnim znanstvenim studijima o načinima za smanjenje demografskog rasta, to se pitanje uglavnom izbjegava na političkim sastancima na vrhu.
Prema procjeni Zaklade UN-a za stanovništvo u svijetu će 2050. živjeti 9,3 milijarda ljudi, a do 2025. na prvo će mjesto po broju stanovnika izbiti Indija s gotovo 1,5 milijarda žitelja.