Posjetili smo Tehnički muzej…
Crni peni – prva poštanska marka na svijetu
Filatelija (filos – prijatelj, atelia – oslobođeno plaćanja – jer se na frankirano pismo ne plaća nikakva druga pristojba) je naziv za ljubav prema poštanskim markama, njihovo sakupljanje i proučavanje, također sakupljanje omotnica, žigova i drugog poštanskog materijala. Filatelisti marke skupljaju u albume, isto kao i numizmatičari, rijetki primjerci poštanskih maraka (novčića ili novčanica) postižu visoke cijene.
Nastanak poštanske marke
Nekada su se poštanske usluge plaćale gotovim novcem, a plaćao ih je primalac pošiljke. Takav način naplačivanja se pokazao nevaljanim jer se nerijetko događalo da pošiljtelj jednostavno iz vanjske strane omotnice u sklopu adrese napisao poruku kao npr. dolazim ili dobro sam i normalno primalac pročitavši poruku odbio je primiti pismo i pošta je ostala bez svoje naknade (poštarine) za isporučenu poštu. Tada je Englez Rowland Hill došao na ideju da se tiskaju male potvrde koje bi se ljepile na poštanske pošiljke i tako smo dobili prvu marku 6. svibnja 1840. tiskanu u Velikoj Britaniji glasoviti “Penny Black”. U Hrvatskoj, koja je tada bila u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, prva marka je bila izdana 1850. godine.
U prvo vrijeme marke koje su izlazile u arcima morale su se škarama izrezivati iz arka na pošti, što je bilo nespretno i sporo, sve dok 1847. Englez Archer nije izumio stroj za perforiranje (rupičanje) maraka. Sada su se marke iz arka mogle istrgavati ručno, a tako istrgavane marke dobile su zupce na svojim rubovima.
Crvena stijena – novo u kinima
U maniri najvećih avanturističkih spektakala i velikih kino hitova kakvi su bili „Tigar i zmaj“, „Heroj“ i „Kuća letećih bodeža“, redatelj John Woo („Slomljena strijela“, „Nemoguća misija II“) predstavlja nam svoje novo remek-djelo: epski spektakl „Red Cliff“. Radnjom smješten u drugom i trećem stoljeću, u vrijeme kada je Kina bila podijeljena na tri kraljevstva, film prati pad dinastije Han i dolazak na vlast dinastije Jin…
Ni čimpanza ni čovjek: Ovako smo izgledali prije 4,4 milijuna godina
Ardi je pola života provela na drveću. No, kada je boravila na tlu, hodala je uspravno, gotovo kako mi hodamo, izjavio je BBC-u dr. Owen Lovejoy
ZAGREB – Nazvana je Ardi, živjela je prije 4,4 milijuna godina u
Etiopiji, a njezine su kosti nastariji fosilni ostaci dvonožnog
hominida. Iako su njezin fosil nađen još 1992. godine,
znanstvenicima je trebalo punih 17 godina kako bi temeljito istražili
ostatke toga stvorenja koje baca novo svjetlo na nepoznati period
evolucije kada su se naši preci odvojili od čimpanzi.
– To nije obični fosil. To nije čimpanza, ali nije ni čovjek. Ardi nam pokazuje što smo nekad bili – izjavio je Tim White, slavni paleontolog sa Sveučilišta Berkeley i voditelj višegodišnjeg istraživanja koje je u obliku 11 članaka objavljeno u novom broju časopisa Science.
Čovjek i čimpanza potječu od zajedničkog pretka, a do razdvajanja dviju vrsta došlo je prije oko šest milijuna godina. Kada su paleontolozi 1992. godine u pustinji, 230 kilometara od Adis Abebe, našli kutnjak hominida, naslutili su da bi ih taj arhaični zub mogao dovesti do nove vrste, jedne od “karika koje nedostaju” u našem evolucijskom putu.
Tijekom iduće dvije godine znanstvenici su otkrili ostatke kostura, lubanje, zdjelice, ruku i stopala 37 pripadnika nove vrste hominida nazvane Ardipithecus ramidus. Najbolje očuvani bili su ostaci ženskog kostura, koju su prozvali Ardi.
Istraživanja su pokazala da je Ardi bila visoka 1,2 metra, a teška oko 50 kilograma. Hodala je na dvije noge, ali se vješto penjala po drveću.
– Ardi je pola života provela na drveću, gdje je je imala skrovište i povremeno se hranila. No, kada je boravila na tlu, hodala je uspravno, gotovo kako mi hodamo – izjavio je BBC-u dr. Owen Lovejoy, jedan od 47 članova istraživačkog tima. Analiza Ardinih zuba pokazala je da je uglavnom jela smokve i ostalo voće, zatim lišće i male sisavce.
Na Cresu pronađen rimski brod star dvije tisuće godina
U BLIZINI rta Tarej na otoku Cresu pronađeni su ostaci rimskog trgovačkog broda starog dvije tisuće godina. Ronioci amateri su na dubini od samo dva i pol metra dubine pronašli brod koji bi se “svojom očuvanošću, ali i starošću mogao prometnuti u jedan od najvrijednijih i najzanimljivijih arheoloških nalaza te vrste na Jadranu”, prenosi Novi list.
Dr. Mato Ilkić, asistent Mate Parica i dr. Zdenko Brusić, stručnjaci s Odjela za areheologiju Sveučilišta u Zadru specijalizirani za podmorska istraživanja su potvrdili da se radi o brodu čija ukupna duljina premašuje 15 metara.
Brod na dva i pol metra dubine i 10 metara od plaže
Brod koji je samo desetak metara bio udaljen od plaže koju tijekom ljeta pohode mnogi turisti, ostao je skriven zahvaljujući nanosima pijeska koje su se ove godine “razgrnule” i otkrile devet metara brodskoga boka.
Nakon što je Krčanin Goran Marević koji je pronašao brod obavijestio erheologe, oni su izašli na teren i ustvrdili da se radi o antičkom brodu koji, prema načinu spajanja oplate pripada rimskoj brodogradnji.
“Brod je pronađen na lokalitetu koji je prije dvije dva desetljeća zapravo bio rub žala. More je u protekla dva tisućljeća naraslo upravo za dva metra i najvjerojatnije je jedrenjak bio nasukan na obalu i napušten od posade”, naglasio je dr. Ilkić.
Stradao u bitci između Pompeja i Cezara
Stručnjaci su ostavili otvorenim razloge njegova nasukavanja. S jedne bi strane razlozi mogli ležati u kakvom nevremenu dok s druge strane ne smijemo zaboraviti ni činjenicu kako se 49. godina prije Krista upravo u krčkom akvatoriju odvijala velika pomorska bitka u građanskom ratu između Pompeja i Cezara. Stoga nimalo nevjerojatno ne zvuči i ta (nalazima još uvijek nepotvrđena pretpostavka) kako je brod stradao u nekoj takvoj bitci, zaključili su podmorski arheolozi.
Kako je naglasio dr. Zdenko Brusić, doajen hrvatske podmorske arheologije, “brod će biti detaljno proučen, fotografski i kartografski dokumentiran, konzerviran, a naposljetku i ponovo zatrpan kako bi ga se sačuvalo od daljnjeg propadanja.”
Creške i krčke vlasti obećale su financijsku i logističku potporu nastavku istražnih, a i konzervatorskih radova.
Izvor: index.hr
U prošloj…
… školskoj godini bili smo u: Zoološkom vrtu, Tehničkom muzeju (Planetarij), kinu Cinestar (Morski psi – 3D), Samoboru i Divljim vodama…
Ove godine čekaju nas nove avanture :)…
Velika gospodarska kriza
Godine 1929. izbila je velika gospodarska kriza. Uzrok joj je bila pretjerana hiperprodukcija. Proizvodilo se više nego što se moglo prodati i roba se nagomilavala u skladištima. Cijena dionica se drastično mijenjala i ljudi su izgubili povjerenje u banke. U tri godine je bankrotiralo 5 000 banaka. Trgovina je propala i milijuni ljudi su ostali bez posla gladni. Kriza je zaustavila poslijeratni prosperitet (koji su zemlje ekonomske periferije poput Jugoslavije ionako slabo osjetile), dovela do propasti mnogih kapitalista i bitno pogoršala uvjete života radnika i seljaka. Marksisti više nisu morali uvjeravati kako kapitalistička privreda nužno dovodi do kriza: kriza je bila tu, svima vidljiva, strahovito duboka i dugotrajna. Zaoštrava se politička borba; liberalna demokracija izgleda kao sve manje upotrebljiv model. Fašističke i monarhofašističke diktature ili vrlo ograničene demokracije, slične onoj u Jugoslaviji, uspostavljene su i u susjednim zemljama (Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Austrija), a 1933. Adolf Hitler dolazi na vlast u Njemačkoj.
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_gospodarska_kriza
Parni stroj
U 18. stoljeću je najveću manufakturnu proizvodnju imala Engleska. U njoj se povećavala potreba za tkaninama pa su proizvođači tkanina, radi povećavanja i ubrzavanja proizvodnje, primjenjivali izume u poduzećima.
U Engleskoj su proizvođači sve više ulagali novac u stvaranje novih izuma. No, najpoznatiji je bio izum parnog stroja. Njega je 1764. godine usavršio Škot James Watt. Pronalazak parnog stroja izazvao je veliki preokret u proizvodnji, odnosno revoluciju u preređivačkim djelatnostime ili industriji. Manufakturna proizvodnja zemijenjena tvorničkim radom. Promjene izazvane primjenom parnog stroja nazivaju se prvom industrijskom revolucijom.
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Parni_stroj
Feudalno društvo
Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku, a činili su ga feudalci (zemljoposjednici – nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi – zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Feudalizam je bio oblik izrabljivačkog društva u kojemu su se razlikovale dvije suprostavljene klase: feudalci (plemići)i kmetovi (seljaci). Feudalci su vlasnici zemljišta a kmetovi su dužni feudalcima obrađivati zemlju i davati im većinu svojih proizvoda i novca. Feudalno društvo nastalo je na ruševinama robovlasništva. Feudalizam je ukinut 1848. godine.
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Feudalizam
Neandertalac
Neandertalac (Homo neanderthalensis) je izumrla vrsta roda Homo, predak suvremene ljudske vrste Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.
Prve karakteristike neandertalske vrste pojavljuju se oko 320000 godina pr. Kr., tipična neandertalska morfologija razvija se do 200000 godina pr. Kr., a posljednji neandertalci živjeli su oko tridesetak tisuća godina pr. Kr. Vrsta je dobila ime po dolini Neandertal u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija, u kojoj se nalazi špilja Feldhofer gdje su 1856. godine prvi put pronađeni njihovi ostaci.
Jedno od najpoznatijih nalazišta ostataka neandertalaca, stanište Krapinskog neandertalca, otkrio je 1899. godine Dragutin Gorjanović-Kramberger na Hušnjakovom brijegu kod Krapine. Drugo važno nalazište kasnog neandertalca (33000-32000 godina pr. Kr.) pronađeno je u špilji Vindija kod Varaždina.
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Neandertalac