Hrvatska obilježava Dan neovisnosti

Hrvatska obilježava 8. listopada – Dan neovisnosti, povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ.

GalešnjakToga dana 1991. godine Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je donio odluku da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.

Ta je značajna odluka Hrvatskog sabora donesena nakon što je istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istoga dana kada je istekao moratorij, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

Izvor: vecernji.hr

Povijest kave

Jeste li se ikad zapitali tko je otkrio kavu i kako je upravo ona postala najpopularniji napitak svakodnevice? Odgovor na ovo pitanje djelomično će dati priča o etiopskom pastiru Kaldiu koji je jednoga dana primijetio da se njegove koze “čudno” ponašaju nakon što su se najele bobica s njemu nepoznata grma. Kako su životinje postale prilično živahne Kaldi je i sam odlučio probati plodove. Zaključio je da mu one vraćaju snagu pa je svoje otkriće podijelio s koptskim svećenicima u obližnjem samostanu. Svećenici su usvojili naviku konzumiranja plodova koje bi najprije namočili u vodu i zatim pojeli dok bi vodu u kojoj su se bobice namakale popili. Uz etiopske kopte kavu su koristili i pripadnici nekih drugih istočnoafričkih plemena i to tako da bi plodove jeli pomiješane sa životinjskom masti. Takvi obroci održavali su im snagu prilikom dugih pješačenja.

kava

Samo porijeklo imena kava vezano je za prostor Etiopije i Arapskog poluotoka. Prema jednoj verziji naziv je izveden od imena etiopske provincije Kaffa dok su neki skloniji tezi prema kojoj današnji naziv kava dolazi od arapske riječi ghahweh – vino. Naime, vrlo rano je otkriveno da plodovi kave mogu fermentirati te se upravo na taj način kava u početku i spravljala. Kada je kava stigla u Europu nazivana je “arapskim vinom”.

Iz Arabije potječe napitak koji mi danas nazivamo kavom. Negdje oko 1000. godine počeo se spravljati napitak od sušenih i isprženih sjemenki kave koji je ubrzo postao širom prihvaćen u čitavoj Arabiji. Središte trgovine kavom postao je grad Mocha u Jemenu prema kojem se i naziva jedna od najpopularnijih vrsta kave – caffe mocca.

U Europi se kava najprije pojavila na jugu kontinenta. Već 1570. mletački je trgovci dovoze u Veneciju zajedno s duhanom. Kavane postaju središta društvenog života. Uz kavu su se plele zavjere na francuskom dvoru, podizale revolucije (bostonska čajanka u kavani Kod Zelenog Zmaja), pisale knjige (Voltaire, Balzac), skladale kantate (J. S. Bach “Kava kantata”, 1743.), a savršenu formulu kave izrekao je veliki državnik Talleyrand: “Crna ko vrag, vruća kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav.”

Od sjemena kave pravi se popularni napitak koji osvježuje, podražuje živčani centar, pospješuje rad srca i pomaže u svladavanju prirodne umornosti probavljanja.

Kava se dobiva od biljaka roda Coffea, uglavnom se koriste zrna Coffea arabica (brazilska kava) i Coffea canephora (Afrička kava).Vodeće zemlje po proizvodnji kave danas su Brazil, Kolumbija, Etiopija, Uganda, Angola, Indija i Indonezija.

Izvor: www.caffemonte.hr