Category Archives: Zanimljivosti

Zanimljivosti

Amerikanac kupio zastavu Trafalgara

Britanci nisu smogli 384.000 funti (oko 3 milijuna kuna) da otkupe svoj nacionalni ponos pa je na kraju pripao Amerikancu

flag-article_1506300c

LONDON – Britanci su izgubili bitku za posljednju sačuvanu zastavu iz bitke kod Trafalgara, gdje su prije 204 godine pod vodstvom admirala Nelsona porazili Francusku flotu.

Anonimni kupac iz Sjedinjenih Američkih Država zastavu je kupio za 384.000 tisuća funti, što je dvadeset puta više od prvotne aukcijske cijene od 15.000 funti. Iako se u samu prodaju uključilo i britansko ministarstvo kulture koje je inzistiralo da taj “nacionalni ponos” mora ostati kući, akcija je propala.

Čak je i aukcijska kuća pravo prvokupa ponudila Britanskom nacionalnom muzeju, no zastava pobjede nije završila na otoku, nego je otišla u mrske prekomorske kolonije koje su se odmetnule.

Zastavu je nakon povijesne bitke dobio zaslužni poručnik James Clephan i do današnjih dana ostala je u posjedu njegovih potomaka koji su je konačno odlučili prodati. Prema nekim saznanjima, kupac je poznati kolekcionar zastava pa je to Britancima ipak neka utjeha i nada da zastava neće biti uništena.

Izvor: www.jutarnji.hr

Zanimljivosti

Crni peni – prva poštanska marka na svijetu

Filatelija (filos – prijatelj, atelia – oslobođeno plaćanja – jer se na frankirano pismo ne plaća nikakva druga pristojba) je naziv za ljubav prema poštanskim markama, njihovo sakupljanje i proučavanje, također sakupljanje omotnica, žigova i drugog poštanskog materijala. Filatelisti marke skupljaju u albume, isto kao i numizmatičari, rijetki primjerci poštanskih maraka (novčića ili novčanica) postižu visoke cijene.

Penny BlackNastanak poštanske marke

Nekada su se poštanske usluge plaćale gotovim novcem, a plaćao ih je primalac pošiljke. Takav način naplačivanja se pokazao nevaljanim jer se nerijetko događalo da pošiljtelj jednostavno iz vanjske strane omotnice u sklopu adrese napisao poruku kao npr. dolazim ili dobro sam i normalno primalac pročitavši poruku odbio je primiti pismo i pošta je ostala bez svoje naknade (poštarine) za isporučenu poštu. Tada je Englez Rowland Hill došao na ideju da se tiskaju male potvrde koje bi se ljepile na poštanske pošiljke i tako smo dobili prvu marku 6. svibnja 1840. tiskanu u Velikoj Britaniji glasoviti “Penny Black”. U Hrvatskoj, koja je tada bila u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, prva marka je bila izdana 1850. godine.

U prvo vrijeme marke koje su izlazile u arcima morale su se škarama izrezivati iz arka na pošti, što je bilo nespretno i sporo, sve dok 1847. Englez Archer nije izumio stroj za perforiranje (rupičanje) maraka. Sada su se marke iz arka mogle istrgavati ručno, a tako istrgavane marke dobile su zupce na svojim rubovima.

Izvor: www.filatelija.net

Zanimljivosti

Ni čimpanza ni čovjek: Ovako smo izgledali prije 4,4 milijuna godina

Ardi je pola života provela na drveću. No, kada je boravila na tlu, hodala je uspravno, gotovo kako mi hodamo, izjavio je BBC-u dr. Owen Lovejoy
ardi
ZAGREB – Nazvana je Ardi, živjela je prije 4,4 milijuna godina u
Etiopiji, a njezine su kosti nastariji fosilni ostaci dvonožnog
hominida.  Iako su njezin fosil nađen još 1992. godine,
znanstvenicima  je trebalo punih 17 godina kako bi temeljito istražili
ostatke toga stvorenja koje baca novo svjetlo na nepoznati period
evolucije kada su se naši preci odvojili od čimpanzi.

– To nije obični fosil. To nije čimpanza, ali nije ni čovjek. Ardi nam pokazuje što smo nekad bili – izjavio je Tim White, slavni paleontolog sa Sveučilišta Berkeley i voditelj višegodišnjeg istraživanja koje je u obliku 11 članaka objavljeno u novom broju časopisa Science.

Čovjek i čimpanza potječu od zajedničkog pretka, a do razdvajanja dviju vrsta došlo je prije oko šest milijuna godina. Kada su paleontolozi 1992. godine u pustinji, 230 kilometara od Adis Abebe, našli kutnjak hominida, naslutili su da bi ih taj arhaični zub mogao dovesti do nove vrste, jedne od “karika koje nedostaju” u našem evolucijskom putu.

Tijekom iduće dvije godine znanstvenici su otkrili ostatke kostura, lubanje, zdjelice, ruku i stopala 37 pripadnika nove vrste hominida nazvane Ardipithecus ramidus. Najbolje očuvani bili su ostaci ženskog kostura, koju su prozvali Ardi.

Istraživanja su pokazala da je Ardi bila visoka 1,2 metra, a teška oko 50 kilograma. Hodala je na dvije noge, ali se vješto penjala po drveću.

– Ardi je pola života provela na drveću, gdje je je imala skrovište i povremeno se hranila. No, kada je boravila na tlu, hodala je uspravno, gotovo kako mi hodamo – izjavio je BBC-u dr. Owen Lovejoy, jedan od 47 članova istraživačkog tima. Analiza Ardinih zuba pokazala je da je uglavnom jela smokve i ostalo voće, zatim lišće i male sisavce.

Izvor: www.jutarnji.hr

Zanimljivosti

Na Cresu pronađen rimski brod star dvije tisuće godina

U BLIZINI rta Tarej na otoku Cresu pronađeni su ostaci rimskog trgovačkog broda starog dvije tisuće godina. Ronioci amateri su na dubini od samo dva i pol metra dubine pronašli brod koji bi se “svojom očuvanošću, ali i starošću mogao prometnuti u jedan od najvrijednijih i najzanimljivijih arheoloških nalaza te vrste na Jadranu”, prenosi Novi list.

Dr. Mato Ilkić, asistent Mate Parica i dr. Zdenko Brusić, stručnjaci s Odjela za areheologiju Sveučilišta u Zadru specijalizirani za podmorska istraživanja su potvrdili da se radi o brodu čija ukupna duljina premašuje 15 metara.

under sea

Brod na dva i pol metra dubine i 10 metara od plaže

Brod koji je samo desetak metara bio udaljen od plaže koju tijekom ljeta pohode mnogi turisti, ostao je skriven zahvaljujući nanosima pijeska koje su se ove godine “razgrnule” i otkrile devet metara brodskoga boka.

Nakon što je Krčanin Goran Marević koji je pronašao brod obavijestio erheologe, oni su izašli na teren i ustvrdili da se radi o antičkom brodu koji, prema načinu spajanja oplate pripada rimskoj brodogradnji.

“Brod je pronađen na lokalitetu koji je prije dvije dva desetljeća zapravo bio rub žala. More je u protekla dva tisućljeća naraslo upravo za dva metra i najvjerojatnije je jedrenjak bio nasukan na obalu i napušten od posade”, naglasio je dr. Ilkić.

Stradao u bitci između Pompeja i Cezara

Stručnjaci su ostavili otvorenim razloge njegova nasukavanja. S jedne bi strane razlozi mogli ležati u kakvom nevremenu dok s druge strane ne smijemo zaboraviti ni činjenicu kako se 49. godina prije Krista upravo u krčkom akvatoriju odvijala velika pomorska bitka u građanskom ratu između Pompeja i Cezara. Stoga nimalo nevjerojatno ne zvuči i ta (nalazima još uvijek nepotvrđena pretpostavka) kako je brod stradao u nekoj takvoj bitci, zaključili su podmorski arheolozi.

Kako je naglasio dr. Zdenko Brusić, doajen hrvatske podmorske arheologije, “brod će biti detaljno proučen, fotografski i kartografski dokumentiran, konzerviran, a naposljetku i ponovo zatrpan kako bi ga se sačuvalo od daljnjeg propadanja.”

Creške i krčke vlasti obećale su financijsku i logističku potporu nastavku istražnih, a i konzervatorskih radova.

Izvor: index.hr