Zanimljivosti

Iskopana glava kipa Amenhotepa III.

U Luksoru na jugu Egipta prikazana je glava kipa faraona Amenhotepa III. (1387.-1348. pr. Kr.), jednog od najslavnijih i najbogatijih faraona. Nedavna su uspoređivanja DNK mumija pokazala da je taj deveti faraon XVIII. dinastije bio djed faraona Tutankhamona, a baka mu je bila carica Tiye.

Amenhotep III.

Od vrha krune do vrha brade glava skulpture visoka je 2,5 metra. Isklesana je od crvenoga granita. Odlomljeni je dio goleme skulpture čiji su neki dijelovi već iskopani iz ruševina Amenhotepova posmrtnog hrama u Luksoru.

Sam se hram u susjedstvu posmrtnoga hrama moćnog Ramzesa II. nije uspio očuvati osim nekoliko stupova i obrisa tlocrta. Nil je bio preblizu. Amenhotepov su posmrtni hram otkrili raskopavajući “aleju sfingi”, 2,7 kilometara dugu ravnu cestu koju je Amenhotep izgradio da bi povezao Luksor na Nilu, koji se nekada zvao Teba) s kompleksom hramova u Karnaku. Prije tih iskapanja znalo se da je cesta postojala, čak i da su se 1500 godina kasnije njome služili i Rimljani, ali osim kratkoga dijela ispred Karnaka, svu je bio prekrio mulj nilskih poplava.

U egipatskoj upravi za starine kažu da će sada kada imaju glavu obnoviti cijelu skulpturu egipatskoga cara koji je uveo monoteizam. Samu je glavu nilski pijesak izvrsno očuvao, jedino je vrh nosa malo istrošen, kaže voditelj istraživanja dr. Hourig Sourouzian.
Prvi egipatski arheolog i čelni čovjek državne uprave za starine dr. Zahi Hawass oduševljen je ljepotom skulpture i portretističkom kvalitetom rada drevnih klesara, ali i savršenim krivuljama te besprijekornom uglačanošću granita.

Izvor: vecernji.hr

Zanimljivosti

Otvoren Muzej krapinskih neandertalaca

Nakon više od 10 godina gradnje jedan od najambicioznijih projekata u Hrvatskoj otvara svoja vrata posjetiteljima

ZAGREB – Muzej krapinskih neandertalaca, jedan od najzanimljivijih muzejskih projekata u Hrvatskoj, otvorit će početkom idućeg tjedna vrata posjetiteljima. Tako će nakon više od deset godina gradnje muzeja jedna od najvećih znanstvenih spoznaja do koje se došlo na području Hrvatske, otkriće krapinskog neandertalaca, biti na atraktivan način prezentirana javnosti.

Muzej krapinskih neandertalaca

U Muzeju, gdje se sutra održava konferencija za novinare, a u subotu će biti svečano otvaranje, sve je spremno za posjetitelje iz Hrvatske, ali i cijelog svijeta.

Muzej u prirodi

– Arhitekt Željko Kovačić i ja smo 1998. godine osmislili projekt i sada smo sretni što je realiziran. Pošli smo od toga da naš muzej bude drukčiji od ostalih koji su posvećenih neandertalcima i sada mislim da je najbolji u Europi – rekao je mr. Jakov Radovčić, koji 40 godina proučava krapinske neandertalce.

Neandertalci

Prema zamisli Kovačića i Radovčića, Muzej je smješten u prirodi u sklopu zamišljenog pretpovijesnog parka kako bi posjetitelji dobili dojam o prirodi u kojoj je živio pračovjek. Njegove je kosti 1899. godine otkrio zagrebački znanstvenik Dragutin Gorjanović-Kramberger (1856. -1936.). Tijekom šest godina iskapanja Gorjanović Kramberger otkrio je oko 3000 paleontoloških ostataka neandertalaca i životinja, što je najveća takva zbirka na svijetu.

Originalni nalazi

Originalni nalazi i dalje će biti čuvani u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu kako bi bili dostupni znanstvenicima iz cijelog svijeta.

Izvor: www.jutarnji.hr

Zanimljivosti

Povijest Zimskih olimpijskih igara

Zimske olimpijske igre su sportski događaj koji se održava svake četiri godine. Imamo priliku vidjeti zimske sportove na snijegu ili ledu poput alpskog skijanja, spusta, umjetničkog klizanja, boba i hokeja na ledu.
Chamonix 1924
Spust, umjetničko klizanje, hokej na ledu, nordijska kombinacija, skijaški skokovi i brzo klizanje su standardne olimpijske discipline još od 1924. Kako su se Igre razvijale, dodavane su ostale atletske discipline. Neke od njih, poput sanjkanja, brzo klizanje na kraće staze i skijanje slobodnim stilom su zaslužile trajno mjesto u Olimpijskom programu. Ostali poput brzog skijanja i skijöringa su demonstrativni sportovi ali nikad nisu dobili titulu službenog Olimpijskog sporta.

Na Zimskim olimpijskim igrama sudjeljuje manje zemalja nego na Ljetnim. Prve Zimske olimpijske igre su održane u francuskom Chamonixu 1924.god. Prije nego su uvedene zimske, umjetničko klizanje i hokej na ledu su bili sportovi – ljetnih igara. Održavane su svake četiri godine do 1940. kada su preskočene radi Drugog svjetskog rata. Osam godina kasnije su održane i Zimske i Ljetne olimpijske igre i s tom praksom se nastavilo sve do 1990. godine kada su se podijelile, pa su prve sljedeće Zimske igre održane 1994 u norveškom Lillehammeru.
Vancouver 2010
Zimske olimpijske igre su prošle mnoge promjene od svoga začetka. Uspon televizije kao globalnog medija za komunikaciju je uvelike promijenio profil Igara. Isto tako se povećao dohodak prodajom prava prikazivanja i reklamama koje su bile veoma unosne. No, ove okolnosti su dozvolile takvim utjecajima da upletu prste u različite aspekte Igara. Međunarodni olimpijski odbor je bio upleten u brojne skandale, a česta su bila i otkrića zloupotrebe droga među sportašima Igara. Zimskim olimpijskim igrama se često znala iskazivati moć određenog političkog sustava.

Zimske olimpijske igre su pripremale mnoge zemlje. Francuska je bila domaćin tri puta, SAD čak četiri, što je više od ijedne druge zemlje. Mnoge zemlje su dva puta dočekivale Zimske igre. Samo neke od njih su Italija, Japan, Austrija i Norveška. U bivšoj Jugoslaviji tu čast je imalo Sarajevo 1984.

Ove godine, domaćin Zimskih olimpijskih igara je kanadski Vancouver. To je Kanađanima drugo domaćinstvo zimskih olimpijaca, nakon Calgaryja 1988 . Za četiri godine tu čast imat će Soči u Rusiji i to će Rusima biti prvo domaćinstvo.

Izvor: www.budi.in

Zanimljivosti

Mit o lijepom kralju

Tutankamon je bio deformirano dijete incesta

Egipatski kralj Tutankamon bio je šepav, slabunjav tinejdžer rascijepljena nepca i deformiranog stopala. Za to su najvjerojatnije zaslužni roditelji legendarnog faraona jer su bili brat i sestra.
Do tog fascinantnog otkrića ovih su dana došli stručnjaci egiptolozi dr. Zahi Hawass i njegov tim nakon dvije godine istraživanja. Analizirajući DNK mumija otkrili su ne samo Tutankamonove roditelje već i njegovog djeda i baku.
Tutankhamon
Znanstvenici su godinama bili uvjereni da je Tutankamon ubijen jer je na njegovoj lubanji pronađena rupa. Međutim, nova istraživanja pokazala su da je najvjerojatnije umro od komplikacija loma noge i malarije, a da je rupa izbušena u procesu mumifikacije.
Ova su otkrića sušta suprotnost ranijim predodžbama, stvorenim na temelju njegove posmrtne opreme, prema kojima je Tut bio lijep, mladi kralj.

Iako nije bio jedan od važnijih egipatskih vladara, Tutankamon je fascinirao cijeli svijet nakon što je 1922. godine u Dolini kraljeva pronađena njegova neoskvrnuta grobnica. Faraonova mumija i oprema bili su ukrašeni s oko 11 kilograma zlata, lijepom zlatnom maskom te dekoracijama od lapis lazulija i drugog poludragog kamenja. Vladao je od 1334.-1323. pr.Kr. u razdoblju nazvanom Nova država.

Nakon otvaranja groba proširile su se glasine da je na arheologe bačeno prokletstvo, međutim, voditelj iskapanja Britanac Howard Carter poživio je još 16 godina.
Howard Carter
Za Tuta se znalo da je bio sin ‘heretika’ Akenatona (odnosno Ekhnatona), koji je nastojao reformirati vjerske tradicije tadašnjih Egipćana uvođenjem monoteizma, međutim, identitet njegove majke, koja se obično nazilvala ‘mlađom damom’, nije bio sa sigurnošću utvrđen sve do sada. Danas se zna da je bila Akenatonova polusestra, vjerojatno kći slavne kraljice Nefertiti.

Činjenica da su mu otac i majka bili brat i sestra danas se čini bizarnom, međutim, u to vrijeme članovi kraljevskih obitelji smatrali su se potomcima bogova pa je bilo logično da će neki od njih nastojati očuvati sveto nasljeđe. I Tut je bio oženjen svojom starijom polusestrom Ankhsenamon.

Izvor: www.jutarnji.hr

Zanimljivosti

Babilonci su slavili Novu prije 4.000 godina

Proslava Nove godine tradicija je koja potječe još iz drevnog Babilona. Naime, Babilonci su slavili ulazak u Novu godinu još prije 4.000 godina. U to vrijeme, Nova godina slavila se tijekom razdoblja mladog mjeseca, koje nastupa u proljeće.

Za Babilonce je novogodišnje slavlje bilo od velike važnosti, do te mjere da su praznovali čak jedanaest dana. Njihove raskošne novogodišnje zabave danas bi, bez svake sumnje, posramile svaki moderan party.

Babylon tower

Također, Babilonci su ti koji su prvi uveli tradiciju donošenja novogodišnjih odluka. Među odlukama koje su u ta davna vremena bile uobičajene za taj narod, glavna je bila da vrate rabljeni alat koji su koristili u farmerskim poslovima.

Novu godinu koju slavimo prvog siječnja uveo je rimski državnik i vojskovođa Gaj Julije Cezar 36. godine pr.Kr. želeći urediti radne i neradne dane.

Po njemu i njegovu nasljedniku Augustu dva su mjeseca dobila ime, a ostali nazivi su ostali iz starog kalendara, prema kojem je godina počinjala u ožujku.

Izvor: www.javno.com

Zanimljivosti

Ukraden zloglasni znak iz Auschwitza

1 Comment

VARŠAVA – Nepoznati lopovi ukrali su zloglasni znak na ulazu u koncentracijski logor Auschwitz, izvijestila je danas poljska policija i osoblje memorijalnog muzeja.

Arbeit macht frei
Veliki natpis od kovanog željeza na kojem piše “Arbeit macht frei” (“Rad oslobađa”), a koji se nalazio iznad ulaznih vrata memorijalnog centra, nestao je oko šest sati ujutro.

“To je skrnavljenje mjesta na kojem je stradalo više od milijun ljudi. Sramota! Tkogod je to učinio dobro je znao što krade i kako to učiniti“, izjavio je glasnogovornik muzeja Jaroslaw Mensfeld za francusku novinsku agenciju AFP.

Policija je pokrenula istragu, a potporu je ponudila i lokalna vlast. Odmah je postavljen zamjenski natpis koji je korišten u vrijeme kada je original bio na restauraciji.

Auschwitz-Birkenau, na jugu Poljske, noću je zatvoren i pod nadzorom policijskih ophodnji. Policijski djelatnici pregledavaju snimke nadzornih kamera i uz pomoć policijskog psa tragača pokušavaju ući u trag počiniteljima.

Yad Vashem, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog muzeja u Jeruzalemu krađu je nazvao “napadom na sjećanje na poginule žrtve holokausta”.

auschwitz
Koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau bio je najveći logor u vrijeme nacističke okupacije u razdoblju od 1939. do 1945. godine. Nacisti su u Poljskoj otvorili sedam koncentracijskih logora u kojima je bilo zatočeno 7,5 milijuna osoba. Gotovo 6,7 milijuna ljudi izgubilo je živote: veliki dio ugušen je u plinskim komorama, a ostali su umirali od iscrpljenosti, gladi, bolesti, teškog rada i mučenja.

Nekadašnji logor danas je muzej pod zaštitom UNESCO-a. Memorijalni centar godišnje obiđe nekoliko stotina tisuća posjetitelja.

Natpis na ulazima nacističkih koncentracijskih logora

“Arbeit macht frei” je njemački izraz koji u prijevodu znači “rad oslobađa”. Postao je poznat u Drugom svjetskom ratu jer je stajao kao natpis na ulazima nacističkih koncentracijskih logora.

auschwitz2

U 1872. godini, njemački nacionalist i autor Lorenz Diefenbach je napisao istoimenu novelu, a izraz je 1928. godine preuzela Weimarska vlada kao slogan hvale politike velikih javnih radova, koja je trebala riješiti nezaposlenost.

Natpis “Arbeit macht frei” stajao je na ulazima mnogih nacističkih koncentracijskih logora u svojstvu poticanja na žrtvovanje jer beskonačan rad navodno znači duhovnu slobodu.

Izvor: www.jutarnji.hr